Tematska sjednica povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama
- Detalji
- Kategorija: Glas za žrtve seksualnog nasilja
- Objavljeno: Ponedjeljak, 25 Rujan 2017 10:00
- Napisao/la Super User
- Hitova: 1823
PROJEKT: „Relevantne institucije i organizacije civilnog društva – glas za žrtve seksualnog nasilja„
(Relevant Institutions and Civil Society Organizations – Voice for the Victims of Sexual Violence)
Tematska sjednica povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama
održana je
21.09.2017. u 11:00 h
Mjesto održavanja: Centar za socijalnu skrb, Slavonski Brod
U tijeku je implementacija projekta „Relevantne institucije i organizacije civilnog društva-glas za žrtve seksualnog nasilja“. Nositeljica ovog projekta je Ženska soba – centar za seksualna prava iz Zagreba te partnerske organizacije Grad Slavonski Brod i Udruga Brod grupa za ženska ljudska prava, kojeg financira Europska unija i sufinancira Ured Vlade RH za udruge U sklopu projekta Udruga Brod organizirala je tematsku sjednicu povodom obilježavanja „Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama“.
Tematsku sjednicu otvorila je Anamarija Matanović iz Udruge Brod pozdravivši sve prisutne. Predstavila je projekt „Relevantne institucije i organizacije civilno društva – glas za žrtve seksualnog nasilja“, u sklopu kojega je jedna od aktivnosti i ova tematska sjednica. Ukratko je objasnila kako je cilj projekta da se povežu institucije i OCD-i, koji usko surađuju na suzbijanju nasilja nad ženama, radi bolje suradnje. Tijekom ovog projekta to je i ostvareno. Projekt je imao za zadaću i afirmirati OCD-e kao jednake partnere s institucijama u zaštiti ljudskih prava i u borbi protiv nasilja nad ženama. Također je napomenula da bez obzira što dolazi iz OCD-a da i kapacitete OCD-a treba poboljšati kao i kvalitetu rada te da upravo ovakvi projekti služe da se to ostvari. I tako možemo bolje pomoći žrtvama, u ovom slučaju ženama i djeci kojih je u proteklih deset godina na stotine ubijeno. Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, dan koji se 22. rujna svake godine obilježava u Hrvatskoj u spomen na tri žene ubijene na zagrebačkom općinskom sudu 22. rujna 1999. godine, kada je tijekom brakorazvodne parnice policajac Mato Oraškić ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić, a ranio zapisničarku Stanku Cvetković
Gđa. Anamarija Matanović zaključila je izlaganje osvrnuvši se na činjenicu da bez obzira što živimo u 21. stoljeću, u Europi gdje se žene čak smatraju „jačim“ spolom jer su se uspjele izboriti za svoja prava, kod nas to još nije tako, i žene su hodajuća meta. Rekla je da je poanta ovoga društva da se žene zaštite jer se smatraju najranjivijom skupinom i da je sudjelovanje u ovakvim projektima vrlo korisno.
Riječ je zatim predala Anici Gusak Krajnović, ravnateljici Centra za socijalnu skrb u Slavonskom Brodu.
Gđa. Krajnović pozdravila je sve prisutne i objasnila je kako je CZSS jedan od glavnih provoditelja borbe protiv nasilja nad ženama tj. suzbijanja nasilja unutar obitelji. I kako socijalne radnice i ostale stručne djelatnice unutar CZSS svakodnevno doživljavaju nasilje. Napomenula je kako je njena zadaća da zaštiti rad svog stručnog centra i svim građanima i medijima poručila da oni nisu meta već da su tamo da rješavaju probleme sukladno zakonskim odredbama, kao što je Obiteljski zakon, Zakon o socijalnoj skrbi i dr. gdje su propisane ne samo dužnosti Centra, već i obveze odgojno-obrazovnih institucija, policije i svih drugih koji sudjeluju u radu sa žrtvama odnosno s počiniteljima nasilja u obitelji. Gđa. Krajnović rekla je kako će se potruditi da na stručnim sastancima unutar Centra prođu protokol o postupanju kada se dogodi nasilje u obitelji. Poručila je Udruzi Brod da poštuje rad Udruge i zahvaljuje se na odličnoj suradnji i da su oni tu i dalje na raspolaganju za daljnju suradnju.
Nakon gđe. Krajnović riječ je dobila Gordana Matanović iz Udruge Brod. Gđa. Matanović se zahvalila gđi. Krajnović što je pristala biti predavačica i što je dala na raspolaganje prostor za održavanje ove tematske sjednice. Zahvalila joj se na dosadašnjoj suradnji i da se ta suradnja Udruge Brod i CZSS nastavlja kroz projekt vezan za zapošljavanje i edukaciju žena. Gđa. Matanović je rekla da se suradnja sa Centrom za socijalnu skrb nastavlja kroz trogodišnji program „Edukacijom i osnaživanje - korak bliže zaposlenju".
Gđa. Matanović ukratko je predstavila rad, koji se zasniva na rodno ravnopravnom društvu, i zalaganja Udruge Brod od osnutka 1998. godine do danas. Opisala je desetogodišnji program Savjetovališta i Skloništa za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja. Kako je zamišljen i kako funkcionira. Objasnila je usluge koje se pružaju putem Skloništa. A to su siguran smještaj, tjelesni i psihički oporavak žena i djece, prevencija sprečavanja nastavka nasilja, posredovanje između institucija. Napomenula je da su Savjetovalište i Sklonište dio istoga programa, ali se odvija na dvije različite adrese. Zatim je objasnila kriterije za prijem žrtve obiteljskog nasilja u Sklonište, ugovor i pravila Skloništa, kao i ukratko rad djelatnica Skloništa sa ženama koje budu smještene. Spomenula je probleme koji se javljaju tijekom rada sa ženama u Skloništu, kao npr. koja se najčešće pravila Skloništa krše. Izdvojila je podatak da je od dana otvaranja Skloništa do danas smješteno 219 žena i 237 maloljetne djece.
Riječ je predala psihologinji zaposlenoj u Skloništu za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja Ameli Muftić Župan, zaposlenici Udruge Brod.
Gđa. Župan je prisutnim sudionicama opisala rad djelatnica u Skloništu. Opisala je kako je najkritičniji trenutak kada žena ulazi u Sklonište jer tada ostaje sama i treba ponovno preuzeti kontrolu nad svojim životom. Objasnila je kako zaposlenice Skloništa rade sa ženama na osnaživanju, na građenju samopoštovanja i samopouzdanja putem raznih radionica, grupnih i individualnih razgovora, radno okupacijskih radionica. Sadržaj tema radionica bazira se na psihičkom osnaživanju žena i konkretnih tema koje su vezane za određene situacije koje se pojave u Skloništu. Također pomažu ženama pri pisanju životopisa i traženju zaposlenja. Pomažu pri uspostavljanju odnosa s djecom, korigiranju nepoželjnog ponašanja djece koje je posljedica života u nasilnoj okolini, ublažavanju simptoma koja se javljaju kod djece, upisu djece u škole ili vrtiće. I posreduju u komunikaciji s institucijama. Opisala je što se zna događati s djecom koja budu smještena s majkama u Sklonište, koliko raspoloženje majke utječe na dijete i sl. Gđa. Župan izlaganje je završila spomenuvši da žene koje borave u Skloništu izražavaju pozitivan stav prema radu Skloništa, pogotovo sudjelovanjem u raznim radionicama.
Anamarija Matanović zamolila je Korneliju Lombar iz Udruge Brod da kaže nekoliko riječi o praćenju žena koje borave u Skloništu, na policiju. Gđa. Lombar je objasnila da prilikom prijave nasilja svatko ima pravo uz sebe imati osobu od povjerenja, koja jedino ne smije biti povezana sa slučajem koji se prijavljuje. Opisala je kako zaposlenice Udruge Brod, ukoliko žena koja je smještena u Sklonište želi, upućuju ženu kako izgleda davanje izjave, tko sve bude prisutan, kakva pitanja se najčešće postavljaju i pomažu u opuštanju žena pri takvim stresnim situacijama. I naposljetku budu prisutne tijekom davanja izjava o nasilju u policijskoj postaji.
Gordana Matanović je zatim otvorila prostor za pitanja i raspravu. Osvrnula se kako je na početku rada Udruge Brod bilo teško surađivati s institucijama, sada se situacija promijenila. Tome u korist ide i skoro potpisivanje „Istambulske konvencije“. Za kraj je rekla da je bitno za dobar rad suradnja između institucija i organizacija civilnog društva.
Za riječ se zatim javila Slavica Nikšić, socijalna radnica u CZSS Slavonski brod. Govorila je da smatra da su i djeca žrtve nasilja iako možda nasilje nije bilo vršena nad njima, ali oni su prisutni i izloženi nasilju najčešće kroz duži period. I zato smatra da se zaposlenice CZSS koje rade na poslovima obiteljsko pravne zaštite ne trebaju ljutiti kada spis proslijedi njima. Jer one su te koje mogu dati neku mjeru obitelji. Smatra da je vrlo bitno da takvi slučajevi dođu do socijalnih radnica koje nešto mogu i poduzeti.
Zatim je spomenula da druga stvar koja se može popraviti je komunikacija, koja je trenutno dosta dobra, ali ima prostora za još boljom. Dala je primjer kada bude hitna potreba za smještanjem žene i djece u Sklonište da zaposlenice Udruge Brod su uvijek dostupne.
Gđa. Gordana Matanović prokomentirala je da to nije problem i da smještamo žene kada je hitno i izvan radnog vremena.
Treća stvar na koju se Slavica Nikšić osvrnula je nezadovoljstvo koje vlada radom CZSS i djelovanje CZSS prema žrtvi nasilja. Jer navodi da žena kada mora otići iz svog doma, najčešće između ostalog financijski nije zbrinuta i smatra da javnost tu treba biti više uključena. I da se tada ženama treba omogućiti veća financijska pomoć. Rekla je da se svaki slučaj zasebno gleda i nema nekog generaliziranog zakonskog rješenja. Spomenula je da bi se možda moglo kroz neku kampanju pomoći tim ženama.
Anamarija Matanović se zatim osvrnula da je primijetila da su sve institucije bile nekad na ulicama, ali socijalne radnice nikada koje su stup društva. A zna koliko problema imaju, u kakvim uvjetima rade i da su prve na udaru. Rekla je da bi bilo dobro kada bi npr. za 8. mart zajedno svi izašli na ulice i gdje bi socijalne radnice imale prostora tražiti svoja prava.
Gordana Matanović je zatim imala riječ i spomenula kako svaki CZSS u Hrvatskoj drugačije radi i kako najbolju suradnju Udruga Brod ima s CZZ Slavonski Brod. Također objasnila je da neke žene koje budu smještene u Sklonište po izlasku iz Skloništa imaju određena primanja kada se zbroji alimentacija, dječji doplatak, zajamčena minimalna naknada i dr. te mogu samostalno živjeti. tj nisu primorane vratiti se u nasilno okruženje.
Tematsku sjednicu zatvorila je Gordana Matanović zahvalivši se svima prisutnima na dolasku.
Tematska sjednica završila je u 12:30 sati.
Ovaj projekt financira Europska unija i sufinancira Ured VRH za udruge
